fbpx
facebook twitter youtube pinterest instagram

porodilje-bih

Nezaposlene majke u Bosni i Hercegovini za mjesečnu porodiljsku naknadu koja, u zavisnosti od kantona i entiteta, iznosi od 50 do 120 eura, mogu kupiti u prosjeku pet paketa pelena, ukoliko im naknade ne kasne nekoliko mjeseci. 

Za ostale stvari koje su potrebne za bebu samo prvi mjesec - hranu, kozmetiku, krevet, kolica, odjeću, lijekove - roditelji moraju izdvojiti najmanje 600 eura, što je nemoguća misija za nezaposlene majke, recimo, u Livanjskom kantonu, koje imaju jednokratnu novčanu pomoć od 50 eura ili za zaposlene majke u Posavskom kantonu, koje uopće ne primaju porodiljsku naknadu. 

Međutim, definitivno u najlošijem položaju su žene u Hercegovačko-neretvanskom kantonu, gdje ni zaposlene ni nezaposlene majke ne dobivaju nikakvu naknadu, osim jednokratne pomoći od 200 eura za opremu novorođenog djeteta. Za pokrivanje novih životnih troškova same se snalaze te neke od njih čak mijenjaju mjesto prebivališta i prijavljuju se negdje gdje će pravo na porodiljsku naknadu i ostale pogodnosti moći ostvariti. 

"Mnogo majki prijavljuje prebivalište u Hrvatskoj ili drugoj županiji kako bi dobile naknadu i druge pogodnosti. I ja sam to morala uraditi. Kad nam već vlasti ne žele pomoći, sami se brinemo o svojoj djeci, jer oni nikako da shvate da se mora nekako preživjeti. Kada smo dobili dijete, troškovi su nam se, naravno, povećali i plaća od supruga nije dovoljna, uz sve kredite koje otplaćujemo, račune i slično", objašnjava Ivona iz Mostara, majka koja nije htjela navesti prezime, da bi, kako kaže, zaštitila sebe i svoju porodicu.

Udruga za unapređenje kvalitete života "Futura" Mostar ovakvu katastrofalnu situaciju pokušava promijeniti. Njen predsjednik Marin Bago kaže da su, nakon detaljne analize problema, razradili projekat kojim će pokušati pomoći majkama u ovom kantonu. 

"U HNK-u nema porodiljne naknade, a institucije se pravdaju da nema sredstava, jer 12 milijuna treba godišnje da se taj zakon finansira. Međutim, nije istina da nedostaje 12 milijuna, jer sve majke koje rade u institucijama, ministarstvima i javnim ustanovama dobiju naknadu internim odlukama, ali to ljudi ne znaju", tvrdi Bago. 

"Žene koje rade kod privatnika ili koje ne rade to pravo ne ostvaruju", dodaje i naglašava da je zabrinjavajuća neiformiranost građana i apsolutni nedostatak bilo kakvog protesta da se stvari mijenjaju. 

protesti-porodilje

I statistički podaci u Bosni i Hercegovini pokazuju da upravo oni kantoni koji imaju najmanje porodiljske naknade bilježe najnižu stopu nataliteta

"Žena danas mora biti hrabra da rodi dijete pored ovakvih vlasti, jer odmah po rođenju ta beba nema nekih velikih prava. Naravno da onda opada natalitet, tko je lud da rađa pored takvog stanja... Žene više nemaju pravo ni da budu majke", ogorčena je Mostarka Ivona koja dodaje da, dok se situacija ne promijeni, ona i suprug ne planiraju više djece. 

Djeca (ni)su budućnost 

Prije nekoliko sedmica majke i porodilje u Kantonu Sarajevo odlučile su izaći na ulicu u znak protesta protiv najave smanjenja porodiljske naknade zaposlenim ženama za 50 eura. Tako bi, umjesto dosašanjih 235 eura, zaposlene majke dobivale 185 eura.

"Godinu dana nakon održavanja JMBG protesta vlast ponovo udara na naše mališane", navela je u saopćenju za javnost neformalna grupa majki.

"Također, poručuje se da djeca, ipak, nisu budućnost, kako članovi političkog establišmenta imaju običaj da kažu, posebno sada u vrijeme predizborne kampanje. U konačnici, nakon odluke, porodilje u KS-u će dobivati oko 360 konvertabilnih maraka (185 eura), što nije ni blizu osnovnih potreba jedne bebe."

Na ovaj način, kako tvrde, ženama se poručuje da država sigurno neće brinuti o njima i da dobro razmisle hoće li rađati i stvarati porodicu. "Jadna je država kada na bebama mora štedjeti", poručile su majke iz KS-a.

Bosanskohercegovački entitet Republika Srpska ima poseban zakon o porodiljskim naknadama. Naknade na području entiteta Federacija Bosne i Hercegovine dodjeluju se na nivou kantona te su neujednačene i neredovne. Na federalnom nivou ne postoji jedinstven zakon koji bi definirao ovo pitanje.

Izvor: Al Jazeera




srce2016
 
budi kum sos