Dojenje - zlatni standard za prehranu dojenčeta
Dojenje je zlatni standard prehrane dojenčeta, a majčino mlijeko prilagođeno je upravo djetetu kojeg majka doji. Dojenje ima neosporive i dokazane pozitivne učinke kako na dojenče tako i na majku koja doji. Posljednjih je godina u porastu isticanje važnosti dojenja, a statistički podaci govore da su majke sve predanije isključivom dojenju u ovom važnom životnom razdoblju.
Prema podacima UNICEF-a, procjenjuje se da u BIH svega 6% majki isključivo doji djecu tokom prvih šest mjeseci života, dok je stopa dojenja uz dohranu, tokom prve dvije godine života, znatno veća – i do 40%.
Majčino mlijeko je „živa hrana“
Majčino mlijeko jedina je „živa hrana“ te se mijenja s obzirom na potrebe dojenčeta, a zanimljivo je da se promjene u sastavu događaju čak i za vrijeme samog podoja. Poznato je da tokom laktacijskog perioda majčino mlijeko mijenja svoja svojstva pa tako iz oblika guste žućkaste tekućine visoke energetske vrijednosti i nutritivnog sastava, kolostruma, kroz prijelaznu fazu poprima svoj zreli oblik.
Sastav majčina mlijeka je jedinstven te osim nutrijenata važnih za normalan rast i razvoj djeteta, ono sadrži i niz biološki aktivnih tvari poput enzima, hormona, faktora rasta, antitijela, imunih stanica, ali i živih mikroorganizama koji se smatraju prvim probioticima. Upravo iz ovog razloga dojenje ima nepobitno pozitivan učinak na rast, razvoj i zdravlje djeteta.
Sastav majčinog mlijeka savršeno se poklapa s potrebama dojenčeta
Energetske i nutritivne potrebe dojenčeta rapidno se mijenjaju tokom njegove prve godine života, zbog čega dolazi do promjene sadržaja gotovo svake sastavnice majčinog mlijeka. Istražujući sastav, pokazalo se da tokom vremena laktacije dolazi do velike promjene upravo u udjelu proteina. Kolostrum, mlijeko koje se stvara u prvih nekoliko dana nakon poroda, sadrži izrazito visoku koncentraciju proteina koja se kreće od 3 do 4,5 g/100 kcal. To se objašnjava činjenicom da tek rođeno dijete, uz izuzetno visoku brzinu rasta, konzumira relativno male količine majčinog mlijeka. Postepeno povećanje unosa majčina mlijeka i smanjena brzina rasta djeteta tokom prvih 6 mjeseci života dovodi do toga da koncentracije proteina značajno opadaju kroz sljedećih nekoliko mjeseci.
Uloga proteina iz majčina mlijeka u rastu i razvoju
Proteini u majčinom mlijeku nemaju „samo“ ulogu hranjivih tvari, oni su mnogo više te čine najveći broj biološki aktivnih tvari koje djeluju na razvoj svih organskih sistema, a naročito razvoj imunološkog, moždanog i hormonalnog sistema. Osnovne gradivne jedinice proteina su aminokiseline. Trenutna naučna saznanja opisuju proteine kao „programski jezik“ koji uveliko utiče na način „metaboličkog programiranja“, odnosno rad metabolizma. Postoji, naime, preko 20 različitih aminokiselina koje se mogu međusobno spajati i kombinirati u različite duge lance te su upravo one zaslužne za stvaranje pojedinih vrsta proteina, koji tada u djetetovom organizmu djeluju kao „graditelji“, „branitelji“ ili „pomoćnici“. Veliki broj aminokiselina spada u grupu molekula koje ljudski organizam ne može sam stvoriti te ih je potrebno unositi prehranom.
U dojenačkoj dobi broj esencijalnih molekula koje organizam ne može sam stvoriti znatno je veći. Majčino mlijeko sadrži sve aminokiseline i posebno „skrojene“ proteine točno prema potrebama dojenčeta, kako bi se osigurao najbolji gradivni materijal za rast i razvoj djeteta. Osim što izgrađuju gotovo sva tkiva čovjekova organizma, proteini iz majčinog mlijeka sudjeluju u probavi i iskorištavanju ostalih hranjivih tvari prisutnih u majčinom mlijeku, obrani organizma od infekcija i regulaciji rada imunološkog sistema, čime se smanjuje mogućnost razvoja alergija.
Novija naučna istraživanja, među kojima se ističu ona Nestlé Nutrition Instituta, potvrđuju da proteini iz majčinog mlijeka imaju nepobitnu značajnu ulogu u razvoju djetetovog mozga, ali i u prevenciji pretilosti i s njom vezanih bolesti, poput kardiovaskularnih oboljenja i dijabetesa kasnije u životu. Upravo iz ovog razloga proteini u majčinom mlijeku danas predstavljaju jednu od vodećih tema naučnog pedijatrijskog kruga.
Upravo ovaj savršen sastav i jedinstvenost majčina mlijeka nemoguće je zamijeniti kravljim mlijekom. Kravlje mlijeko ne može nadoknaditi potrebe dojenčeta, štoviše njegova upotreba kao osnovnog mlijeka u dojenačkoj dobi može imati teže posljedice na zdravlje djeteta. Iz ovog razloga krovne institucije poput Svjetske zdravstvene organizacije i Europskog društva za dječju gastroenterologiju, hepatologiju i prehranu (ESPGHAN) savjetuju davanje kravljeg mlijeka djetetu tek nakon navršene 1. godine života.
Tena Niseteo, dipl.ing.preh.teh., klinička nutricionistica
![[VIDEO] Trudnoća i porod u 3 minute](http://svezabebe.ba/beba/modules/mod_news_pro_gk5/cache/stories.slike.sve_o_bebama.baba-dolazi.beba-maternicansp-177.jpg)
