Osnovna prava porodilja u FBiH okvirno su utvrđena Zakonom o osnovama socijalne zaštite. Naime, članom 89. određeno je da su temeljna prava koja ostvaruje porodica s djecom, između ostalih, naknada umjesto plaće ženi-majci u radnom odnosu za vrijeme dok odsustvuje s posla zbog trudnoće, porođaja i njege djeteta i novčana pomoć za vrijeme trudnoće i porođaja žene-majke koja nije u radnom odnosu. Članom 90. utvrđeno je da se način, postupak, organi i finansiranje ovih prava bliže uređuju kantonalnim propisima, s tim da se propisom kantona mogu utvrditi i druga prava porodice s djecom.

U devet kantona su doneseni kantonalni zakoni o osnovama socijalne zaštite, zaštite žrtava rata i zaštite porodica s djecom. Od ovih devet kantonalnih zakona osam precizira i naknade porodiljama. U Posavskom kantonu Zakon o osnovama socijalne zaštite, zaštite žrtava rata i zaštite porodica s djecom ne uključuje porodiljske naknade te se naknade za nezaposlene porodilje određuju godišnjim odlukama, dok zaposlene majke nemaju pravo na porodiljske naknade. U Hercegovačko-neretvanskom kantonu nije donesen zakon o osnovama socijalne zaštite, zaštite žrtava rata i zaštite porodica s djecom i porodiljske naknade se u pojedinim godinama uređuju odlukama kantonalne vlade.

Zakonom o radu FBiH (Službene novine FBiH broj 43/99, 32/00, 29/03) utvrđeno je da zaposlenica za vrijeme trudnoće, porođaja i njege djeteta ima pravo na porođajno odsustvo u trajanju od jedne godine neprekidno (član 55) i da za to vrijeme ima pravo na naknadu plaće (član 72).  U skladu sa članom 93. Zakona o osnovama socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice sa djecom naknada umjesto plaće ženi-majci u radnom odnosu za vrijeme dok odsustvuje sa posla radi trudnoće, porođaja i njege djeteta, utvrđuje se u procentu od ostvarene plaće u periodu od šest mjeseci prije porođaja. Taj procenat, vrednovan na osnovu šestomjesečnog rasta plata u kantonu, utvrđuje se propisom kantona.

Pravo na novčanu pomoć za vrijeme trudnoće i porođaja žene-majke koja nije u radnom odnosu različito je uređeno kantonalnim propisima. Kantoni imaju velike teškoće da obezbijede sredstva za ove namjene i iz tog razloga porodiljske naknade se ne isplaćuju u svim kantonima ili se daju u malim i različitim iznosima. 

Naknada za porodilju u radnom odnosu

a) Naknada plaće porodilji u radnom odnosu (60% od prosječne neto plaće) 360,00KM
b) Naknada plaće porodilji u radnom odnosu ne može biti manja od najniže plaće u skladu sa propisima Vlade Federacije, odnosno Općim kolektivnim ugovorom koja se utvrđuje za svaki mjesec (u daljem tekstu: najniža plaća).
c) Ukoliko žena-majka u radnom odnosu u periodu od šest mjeseci prije porođaja ne prima plaću iz opravdanih razloga naknada umjesto plaće isplaćuje se u visini najniže plaće.
d) Naknada plaće porodilji koja nije zasnovala radni odnos najmanje 6 mjeseci prije porođaja utvrđuje se u iznosu 50% od najniže plaće.
e) Visina naknade plaće porodilji po isteku ugovora (20% od prosjećne neto plaće) 120,00KM
f) Visina naknade plaće ženi-majci koja rodi mrtvo dijete ili dijete umre prije isteka porodiljskog odsustva ostvaruje se u iznosu najniže plaće.

Naknada za nezaposlenu porodilju

Kada se radi o nezaposlenim majkama na području Bosne i Hercegovine, njihova prava su određena odredbama koje se tiču socijalne pomoći i zaštite i vezana su za podršku i socijalnu pomoć za neometan oporavak majke i razvoj djeteta u odnosu na njihove stvarne potrebe. Ovo pravo se odnosi i na zaposlene majke koje ne ispunjavaju neke specifične uvjete za naknadu.

Visina porodiljskih naknada u Kantonima u FBiH (www.porodiljskenaknade.com)

Hercegovačko-neretvanski kanton	Zaposlene i nezaposlene majke	Nema
Posavski kanton	Zaposlene majke	Nema
	Nezaposlene majke	Isplate porodiljskih naknada nezaposlenim majkama vrše se redovno na njihove tekuće račune u trajanju od šest mjeseci, u iznosu od 150,00 KM mjesečno.
Unsko-sanski kanton	Zaposlene majke	50% prosječne plaće zaposlene majke u posljednjih šest mjeseci, a valorizirane po osnovu rasta plaća na području kantona u tom periodu. Navedeni iznos utvrđuje se u postupku za svaku ženu-majku posebno, s tim da ne može biti manji od 50% prosječne plaće ostvarene na području Kantona u prethodnoj godini.
	Nezaposlene majke	Za nezaposlene majke - jednokratna novčana naknada u iznosu od 100 KM
Tuzlanski kanton	Zaposlene majke	90% ostvarene plaće u periodu od šest mjeseci prije porođaja ili u iznosu od 55% prosječne plaće ostvarene u istom periodu, ako je to za korisnika povoljnije, s tim što naknada plaće ne može biti veća od prosječne plaće.
	Nezaposlene majke	15% prosječne plaće u Kantonu
Zeničko-dobojski kanton	Zaposlene majke	80% od prosjeka posljednjih šest plaća
	Nezaposlene majke	150 KM u periodu od šest mjeseci
Bosanskopodrinjski kanton	Zaposlene majke	80% od prosječne plaće ostvarene u periodu od šest mjeseci prije porođaja, s tim da takva naknada ne može biti manja od 60% prosječne plaće ostvarene u prethodnoj godini.
	Nezaposlene majke	25% prosječne plaće u Kantonu (oko 150 KM)
Srednjobosanski kanton	Zaposlene majke	Ne može biti veća od 50% ostvarene plaće šest mjeseci prije porođaja.
	Nezaposlene majke	Jednokratna novčana naknada u iznosu od 35% prosječne neto plaće u Kantonu
Zapadnohercegovački kanton	Zaposlene majke	Naknada, umjesto plaće ženi-majci u radnom odnosu, utvrđuje se: • za prvih šest mjeseci u procentu od 80% od njene ostvarene plaće, na koju su plaćeni doprinosi u periodu od šest mjeseci prije porođaja; • za drugih šest mjeseci u fiksnom iznosu koji Vlada Kantona utvrđuje odlukom.
	Nezaposlene majke	100 KM u periodu od šest mjeseci
Kanton Sarajevo	Zaposlene majke	60% prosječne neto plaće na području Kantona u posljednjih šest mjeseci
	Nezaposlene majke	Ukoliko ispunjavaju propisane uvjete u skladu sa Zakonom, nezaposlene majke ostvaruju naknadu u iznosu od 180,00 KM, koja se isplaćuje u periodu od godinu dana od dana porođaja.
Kanton 10	Zaposlene majke	Prema novoj odluci, za vrijeme odsutnosti s posla zbog trudnoće, porođaja i njege djeteta visina naknade plaće utvrđuje se u iznosu 100% od ostvarene plaće u mjesecu koji je prethodio odlasku na porodiljsko odsustvo. Utvrđena naknada ne može biti manja od najniže zagarantovane neto plaće, odnosno veća od prosječne plaće na području Federacije BiH.
	Nezaposlene majke	U skladu s Odlukom o pravu na novčanu naknadu ženama-majkama koje nisu u radnom odnosu ili su u radnom odnosu manje od mjesec dana, i pravu na jednokratnu naknadu za opremu novorođenčeta, novina je da jednokratna naknada iznosi 300,00 KM, a novčana naknada iznosi 100,00 KM, od dana rođenja do navršene godine dana starosti djeteta.

Zakon o radu Federacije BIH (Sl.novine FBIH, broj 43/99, 32/00, 29/03)

***

U članovima 52. do člana 63. regulirano je sve vezano za porodljska odsustva i druga pitanja, odjeljak Zaštita žena i materinstva.

Član 53.
Poslodavac ne može odbiti da zaposli ženu zbog njene trudnoće, ili joj zbog tog stanja otkazati ugovor o radu, ili je, osim u slučajevima iz člana 54. stav 1. ovog zakona, rasporediti na druge poslove.

Član 54.
Žena za vrijeme trudnoće, odnosno dojenja djeteta, može biti raspoređena na druge poslove ako je to u interesu njenog zdravstvenog stanja koje je utvrdio ovlašteni liječnik. Ako poslodavac nije u mogućnosti da osigura raspoređivanje žene u smislu stava 1. ovog člana, žena ima pravo na odsustvo sa rada uz naknadu plaće, u skladu sa kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu. Privremeni raspored iz stava 1. ovog člana ne može imati za posljedicu smanjenje plaće žene. Ženu, iz stava 1. ovog člana, poslodavac moze premjestiti u drugo mjesto rada, samo uz njen pismeni pristanak.

Član 55.
Za vrijeme trudnoće, porođaja i njege djeteta, žena ima pravo na porođajno odsustvo od jedne godine neprekidno, a za blizance, treće i svako slijedeće dijete žena ima pravo na porodajno odsustvo od 18 mjeseci neprekidno.
Na osnovu nalaza ovlaštenog liječnika žena moze da otpočne porodajno odsustvo 45 dana prije porođaja, a obavezno 28 dana prije porođaja.
Ako žena bez svoje krivice, na osnovu nalaza ovlaštenog liječnika, ne koristi porođajno odsustvo 28 dana prije porođaja, ima pravo da te dane iskoristi poslije porođaja. Izuzetno, žena, na osnovu svog pismenog zahtjeva, može koristiti kraće porođajno odsustvo, ali ne kraće od 42 dana poslije porođaja.

Član 56.
Otac djeteta, odnosno usvojilac može da koristi pravo iz člana 55. st. 1. i 3. ovog zakona u slučaju smrti majke, ako majka napusti dijete ili ako je iz opravdanih razloga spriječena da koristi to pravo.

Član 57.
Nakon isteka porođajnog odsustva, žena sa djetetom najmanje do jedne godine života ima pravo da radi polovinu punog radnog vremena, a za blizance, treće i svako sljedeće dijete ima pravo da radi polovinu punog radnog vremena do navršene dvije godine života djeteta, ako propisom kantona nije predviđeno duže trajanje ovog prava. Pravo iz stava 1. ovog člana moze koristiti i zaposlenik - otac djeteta, ako žena za to vrijeme radi u punom radnom vremenu.

Član 58.
Nakon isteka godine dana života djeteta, jedan od roditelja ima pravo da radi polovinu punog radnog vremena do tri godine života djeteta, ako je djetetu, prema nalazu nadležne zdravstvene ustanove, potrebna pojačana briga i njega. Pravo iz stava 1. ovog člana moze da koristi i usvojilac, odnosno lice koje se stara o djetetu, u slučaju smrti oba roditelja, ako roditelji napuste dijete ili ako ne mogu da se brinu o djetetu.

Član 59.
Žena, koja nakon korištenja porođajnog odsustva radi puno radno vrijeme, ima pravo da odsustvuje s posla dva puta dnevno u trajanju po sat vremena radi dojenja djeteta, na osnovu nalaza ovlaštenog liječnika. Pravo iz stava 1. ovog člana žena može koristiti do navršene jedne godine života djeteta. Vrijeme odsustva iz stava 1. ovog člana računa se u puno radno vrijeme.

Član 60.

Ako žena rodi mrtvo dijete ili ako dijete umre prije isteka porođajnog odsustva, ima pravo da produži porođajno odsustvo za onoliko vremena koliko je, prema nalazu ovlaštenog liječnika, potrebno da se oporavi od porođaja i psihičkog stanja prouzrokovanog gubitkom djeteta, a najmanje 45 dana od porođaja odnosno od smrti djeteta, za koje vrijeme joj pripadaju sva prava po osnovu porođajnog odsustva.

Član 61.
Jedan od roditelja moze da odsustvuje sa rada do tri godine života djeteta, ako je to predviđeno kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu. Za vrijeme odsustvovanja sa rada u smislu stava 1. ovog člana, prava i obaveze iz radnog odnosa, miruju.

Član 62.
Za vrijeme korištenja porođajnog odsustva, kao i odsustva iz člana 59. ovog zakona, zaposlenik ima pravo na naknadu plaće, u skladu sa zakonom. Za vrijeme rada sa polovinom punog radnog vremena iz čl. 57. i 58. ovog zakona, zaposlenik ima za polovinu punog radnog vremena za koje ne radi, pravo na naknadu plaće, u skladu sa zakonom.

Član 63.
Jedan od roditelja djeteta sa težim smetnjama u razvoju (teže hendikepiranog djeteta) ima pravo da radi polovinu punog radnog vremena, u slučaju da se radi o samohranom roditelju ili da su oba roditelja zaposlena, pod uvjetom da dijete nije smješteno u ustanovu socijalno - zdravstvenog zbrinjavanja, na osnovu nalaza nadležne zdravstvene ustanove. Roditelju, koji koristi pravo iz stava 1. ovog člana, pripada pravo na naknadu plaće, u skladu sa zakonom. Roditelju koji koristi pravo iz stava 1. ovog člana, ne može se narediti da radi noću, prekovremeno i ne može mu se promijeniti mjesto rada, ako za to nije dao svoj pismeni pristanak.

• Mjerenjem visine mjerite djetetovo zdravlje
• Svi već znaju…Zimske radosti ne mogu čekati…
• 5 načina za opuštanje tokom trudnoće
• Samo 5 posto trudnica rodi na termin poroda
• 10 stvari koje osobe bez djece ne razumiju
• Kako zaštititi trudnoću i prije začeća?
• Napravite najsnažniji prirodni antibiotik!
• Chia puding s kivijem - ukusan i zdrav desert
• Saznajte koje su osobine nadarene djece
• Tri vježbe za bebinu motoriku
• Upoznajte 8 dobrobiti chia sjemenki
• Kašica sa jabukom i kruškom za bebe
• (VIDEO) Bebine akrobacije u maminom stomaku!
• 10 najzdravijih namirnica na svijetu
• Torta od mrkve koju će voljeti i djeca!
• Preduslov za vaspitano dijete je vaspitan roditelj