Neujednačena prava i naknade porodilja u FBiH
U Bosni i Hercegovini trenutno postoji Okvirni zakon o porodiljnim naknadama na entitetskim nivoima, što u prijevodu znači da su Vlada Federacija Bosne i Hercegovine i Vlada Republike Srpske nadležne institucije za donošenje zakonskog okvira, a da su kantoni u Federaciji BiH i Javni fond za dječiju zaštitu u Republici Srpskoj odgovorni za njegovu primjenu.
Osnovna prava majki porodilja u FBiH okvirno su uređena Zakonom o osnovama socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice sa djecom, a kantonima je prepušteno da sami u skladu sa svojim budžetskim (ne)mogućnostima regulišu prava na porodiljne naknade i njihov iznos.
U entitetu Republika Srpska ova oblast regulisana je Zakonom o radu, Općim kolektivnim ugovorom, Zakonom o socijalnoj zaštiti, Zakonom o dječijoj zaštiti i Pravilnikom o ostvarivanju prava iz dječije zaštite, a u okviru kojeg je osnovan poseban fond, te se na pismeni zahtjev poslodavca priznaje pravo poslodavcu na sredstva za isplatu naknade netoplate majci koja je na porodiljskom odsustvu.
Šematski prikaz isplate porodiljnih naknada u FBiH
Postalo je normalno da porodilja u Kantonu Sarajevo vrijedi više od porodilje iz Posavskog kantona!
Zakon o radu u entitetu Republika Srpska određuje pravo na naknadu za vrijeme porodiljskog odsustva u visini prosječne netoplate koju je majka ostvarila u posljednja tri mjeseca prije otpočinjanja porodiljskog odsustva, dok je u Distriktu Brčko ovo pravo regulisano Zakonom o zdravstvenoj zaštiti i naknada iznosi 80 posto od plate koju je majka imala u posljednja tri mjeseca prije otpočinjanja porodiljskog odsustva.
Pravo na naknadu za vrijeme trudnoće i porođaja majke koja nije u radnom odnosu različito je uređeno kantonalnim propisima. Budući da su neki kantoni imali, a očito će imati i dalje, velike poteškoće u osiguravanju sredstava za ove namjene, teško je i zamisliti da će u svojim budžetskim planovima ukalkulisati potrebu isplaćivanja porodiljnih naknada, te težiti njihovom ujednačavanju na entitetskom nivou.
Osim neujednačenih propisa ili izostanka propisa, nejednak je i obračun visine naknade pri čemu se u nekim kantonima kao osnovica za obračun naknade uzima prosječna netoplata koju je porodilja ostvarila u posljednih šest ili dvanaest mjeseci prije odlaska na porodiljsko odsustvo, dok se u drugim kantonima uzima prosjek plate kantona/općine.
Vijeće ministara BiH je u novembru 2010. godine donijelo Odluku o načinu i postupku ostvarivanja prava na naknadu za porodiljsko odsustvo u BiH. Tom Odlukom definisano je da zaposlene u institucijama Bosne i Hercegovine imaju pravo na porodiljsku naknadu u visini prosječne netoplate, a pod netoplatom podrazumijeva se osnovna plata uvećana za minuli rad.
"Institucije BiH u skladu sa članom 104. Zakona o radu u institucijama BiH ne vrše refundaciju naknade po osnovu porodiljskog odsustva od Fonda za dječiju zaštitu i socijalnih zavoda. Majka porodilja nastanjena u Kantonu Sarajevo koja je zaposlena u državnoj instituciji uživa sasvim druga prava i visinu naknade u odnosu na majku porodilju koja je u Kantonu Sarajevo zaposlena u školi, bolnici, fabrici, uslužnom sektoru ili pak u privatnom sektoru, bilo da je ona vlasnica ili treće lice“, kazala je Maja Gasal-Vražalica, zastupnica u Zastupničkom domu PS BiH
Zakonom o platama i naknadama u organima vlasti Federacije BiH regulisano je da državni službenici i namještenici za vrijeme porodiljskog odsustva imaju pravo na naknadu plate prema propisima kojima se uređuje ta oblast prema mjestu uplate doprinosa, s tim da razliku do visine pune plate uplaćuje organ državne službe u kojem taj državni službenik radi.
Danas kada u Bosni i Hercegovini maha uzima Bijela kuga, te kada uzmemo u obzir sve navedene diskriminacije s kojima se susreću porodilje, djeca i porodice, postavlja se pitanje da li će građana Bosne i Hercegovine za nešto manje od 100 godina uopće i biti.
(svezabebe.ba/Klix.ba)