Jedu li djeca u BiH preslanu hranu?
Natrijum hlorid, ili jednostavnije rečeno sol, neizostavan je dodatak mnogobrojnim jelima, a nerijetko i alat koji koriste manje ili više iskusni kuhari i kuharice kako bi još malo popravili okus pripremljenog jela.
Osim što je najrasprostranjeniji pojačivač okusa, sol ima i važnu funkciju u regulisanju krvnog pritiska, stvaranju i prijenosu električnih impulsa u živcima i mišićima te aktivnom prenošenju molekula kroz staničnu membranu. Natrijum hlorid esencijalni je dio pravilne prehrane, ali samo kada se unosi u preporučenim količinama.
Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje unos do 5 g soli na dan (jedna čajna kašičica), pri čemu se količine trebaju dodatno prilagoditi dobi djeteta. Brojna istraživanja potvrdila su da je prekomjerni unos soli u direktnoj korelaciji s povišenim krvnim pritiskom.
Tako je Bosna i Hercegovina prepoznata od Evropskog udruženja za poremećaje srčanog ritma (EHRA) kao jedna od država s najvišim procentom smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti u Evropi. Čak 63 posto ljudi u BiH umire od kardiovaskularnih bolesti.
O neinformiranosti djece o važnosti umjerenog unosa soli svjedoči i istraživanje provedeno u sklopu projekta Zdravo u školskoj godini 2014/2015, na više od 1.500 učenika sedmih razreda osnovnih škola širom BiH. Na pitanje Kolika je količina maksimalno dozvoljenog dnevnog unosa soli u danu? 53% ispitanih učenika netačno je odgovorilo Jedna velika kašika, što je dvostruko više od preporučene količine.
Prehrambene navike stiču se u djetinjstvu te bi roditelji prilikom planiranja obroka trebali imati na umu da, za razliku od prirodnih namirnica poput voća, povrća, mesa, mlijeka i jogurta, koje sadrže malo natrijuma, prerađena hrana ima znatno više ovog mikronutrijenta.
Prilikom odabira namirnica treba obratiti pažnju na količinu soli istaknutu na deklaraciji proizvoda. Hljeb i pekarski proizvodi su vodeće namirnice po sadržaju soli, pa tako 100 g hljeba sadrži 1,27, ±0,40 g natrijum hlorida, što predstavlja više od trećine preporučenog unosa u samo 100 g hljeba.
Postojeće prehrambene navike mogu se mijenjati i to postupnim smanjivanjem soli u obrocima koji se pripremaju. Nakon nekog vremena okusni pupoljci naviknut će se na smanjeni sadržaj soli bez osjećaja da smo napravili drastičnu razliku. S druge strane, naglo mijenjanje sadržaja soli u jelima dovest će do kontraefekta jer će obroci naglo postati „neukusni“.
Postoje mnogi načini na koje se smanjenje soli može učiniti neprimjetnim pa tako, uz postupno smanjenje sadržaja soli, primjena začinskog bilja u pripremi obroka može biti jako dobra zamjena za sol. Uz malo kulinarske kreativnosti možemo osigurati preduvjete za stvaranje dobrih prehrambenih navika i sprječavanje potencijalnih zdravstvenih teškoća uzrokovanih neadekvatnom prehranom.
Aleksandra Malešević, mag. nutricionizma
Nestlé Adriatic
![[VIDEO] Trudnoća i porod u 3 minute](http://svezabebe.ba/beba/modules/mod_news_pro_gk5/cache/stories.slike.sve_o_bebama.baba-dolazi.beba-maternicansp-177.jpg)
