Kako sam u prethodnom članku navela, od zdravlja budućih roditelja zavisiće zdravlje njihove djece. Ipak, posebna je odgovornost budućih majki, jer način prehrane i način života tokom trudnoće daje temelj zdravlja i prije rođenja djeteta.

Kada govorimo o prirodnoj prehrani ona treba biti prilagođena individualnim potrebama. Bez obzira što je zajednički obrazac za buduće majke – trudnoća, ipak postoje različitosti bilo da se radi o nasljeđu, životnim navikama, zdravstvenom stanju, podneblju, aktivnostima, konstituciji.  

Opasne namirnice 

Opšte preporuke za zdraviji način prehrane su izbacivanje industrijski prerađenih namirnica, kafe i kofeinskih napitaka, cigareta, alkohola, crvenog mesa, rafinisanih proizvoda od bijelog brašna, bijelog šećera, kuhinjske soli, rafinisanih ulja, mliječnih proizvoda kao i jakih začina i preslanih jela što oštećuje bubrege i dodatno opterećuje cirkulatorni sistem.  

Najopasnija od svih ovih namirnica je bijeli šećer i namirnice koje ga sadržavaju. U organizmu se bijeli šećer vrlo brzo razgrađuje dajući osjećaj sitosti. Višak šećera se pretvara u masnoću  što lako dovodi do prekomjerne tjelesne težine ali istovremeno i do deficita važnih minerala i vitamina. Ovakvi metabolički procesi dovode do glavobolja, naglih promjena raspoloženja pa i do depresije. 

Osim kvalitete prehrambenih namirnica treba voditi računa i o količini unesene hrane. Uzimanje više kalorija nego što je to potrebno može opteretiti mišićno-skeletni i cirkulatorni sistem, dovesti do bolova u krstima, nogama, povećanog zamora i proširenih vena kao i do prevelike težine bebe. U ovakvim slučajevima porod može biti teži a oporavak poslije poroda sporiji. S druge strane, unošenje manje kalorija i pad rezervi masti može da uspori razvoj bebe i dovede do pojave većeg nivoa ketonskih tijela u krvi i urinu.   

Preporučljive namirnice:

Prehrana bi se trebala sastojati od žitarica, povrća, mahunarki, manje količina morskih algi, orašastih plodova i sjemenki, kvalitetnih hladno cijeđenih nerafinisanih ulja. U slučaju izrazito jake  želje povremeno uzeti malu količinu ribe, mesa peradi i mliječnih proizvoda (ali onih prirodno fermentisanih). 

1. Žitarice

Kada govorim o žitaricama mislim na cjelovite žitarice i njihove proizvode (smeđa riža, proso, zob, ječam, raž, amarant, kvinoja, kukuruz, pšenica, raž i heljda). One su bogate vitaminima B grupe neophodnim za nervni sistem, digestivni trakt, kožu, kosu, oči, jetru, kao i metabolizam ugljikohidrata, masti i bjelančevina. Žitarice sadrže i E vitamin koji štiti ćelije od oštećenja izazvanih djelovanjem slobodnih radikala, a samim tim pojačava vitalnost organizma. Žitarice bi u pravilu trebale činiti 50-60% obroka.   

2. Povrće

Neophodan je svakodnevni unos povrća, oko 30% obroka – od korjenastog, glavičastog, plodovitog i zelenog lisnatog po mogućnosti iz organskog uzgoja, bez pesticida i mnoštva drugih hemikalija. Povrće sadrži vitamine, minerale, proste i složene ugljikohidrate, biljna vlakna, antioksidanse i enzime. Zbog toga ga ne treba prekuhavati, nego kratko termički obrađivati i jesti sirovo u manjim količinama. 

Sve vrste povrća su preporučljive, ali mogu postojati individualna ograničenja jer pojedine vrste povrća mogu izazvati nadimanje i gasove, što kod trudnica može da se manifestuje neprijatnim tegobama.  Voće Voće osvježava organizam ako ga se uzima u manjim količinama. U suprotnom može povećati kiselost krvi. Najbolje je korisiti ono koje uspjeva lokalno. Konzumirati se može svježe, kratko kuhano ili sušeno. U svakom slučaju voće ne treba da mijenja obrok jer je izvor jednostavnih šećera. 

3. Mahunarke

Vrlo hranljive i bogate bjelančevinama i esencijalnim masnim kiselinama su mahunarke: leća, leblebije, različite vrste graha i sojini proizvodi u manjim količinama. Ne savjetuje se soja u zrnu jer se teško vari, nego fermentisani sojini proizvodi - tofu, tempeh i miso. Mahunarke  bi trebale biti svakodnevno zastupljene u prehrani (do 100 gr ili 10-15% obroka) kao dio dobro balansiranog obroka. 

Orašasti plodovi, sjemenke, ulja Kao odličan izvor bjelančevima, kvalitetnih ulja i vitamina topivih u vodi može biti užina ili međuobrok od orašastih plodova ili sjemenki (sezam, suncokret, bundevine sjemenke, lješnjaci, bademi, orasi, kikiriki), ali ne više od jedne šake dnevno. Treba izbjegavati rafinisana ulja. Preporučuju se hladno cijeđena nerafinisana ulja: maslinovo,  kokosovo, sezamovo, suncokretovo, laneno.  

 

4. Morske alge

U prehranu treba uvrstiti i malu količinu morskih algi jer su one najveći prirodni izvor minerala, ali i bjelančevina i vitamina. Alge se mogu dodavati jelima ili spremati kao malo jelo. Wakame se mogu dodavati supama, kombu kuhati sa mahunarkama, arame i hijiki dodavati jelima od žitarica, povrća i salatama.  

5. Supe

Vrlo važan dio obroka je supa jer stimuliše probavu. Preporučuje se jedna do dvije zdjelice supe kuhane od povrća, povrća i žitarica, povrća i mahunarki, začinjene misom, morskom soli ili tamarijem. Posebno su preporučljive supe začinjene miso pastom jer miso otklanja mučninu i potiče probavu.  

6. Napitci

Kada je obrok dobro balansiran i sadrži navedene namirnice u pravilnim količinama zadovoljiće unos tekućine. Slijediti preporuke o unosu 2-3 litre tekućine na dan može dovesti do preopterećenosti bubrega. Važno je piti kada smo žedni, ali je isto tako važno i šta pijemo. Najbolji napitak je izvorska, filtrirana voda ili negazirana prirodna voda u staklenim bocama.

Tokom perioda visokih temperatura svakako je potreban veći unos tekućine nego za hladnijeg vremena. U ljetnom periodu dobro osvježenje mogu biti sokovi od povrća i voća, u manjim količinama kao i prirodni čajevi. To može biti zeleni čaj, bancha čaj, roibos, kamilica,  kopriva i drugi  nestimulirajući čajevi, ali i biljni napitci kao što je mlijeko od riže i zobi.  

Biljke koje treba izbjegavati u trudnoć

U toku trudnoće treba izbjegavati neven, pelin, kadulju, veće količine peršuna, aloa veru, sladić, borovicu, origano, ehinaceu, buhač, bosiljak, cimet, muškatni oraščić, paprenu metvicu, crveni timijan, jer mogu ubrzati otkucaje srca, povisiti krvni pritisak pa čak dovesti i do pobačaja.  

Jutarnje mučnine 

Uzrok jutarnjih mučnina tokom trudnoće najčešće je narušen pH balans krvi kao posljedica neuravnoteženog unosa kiselih ili baznih namirnica. Da bi organizam zadržao optimalnu vrijednost pH na jelovniku bi svakodnevno trebalo da bude oko dvije trećine baznih i jedna trećina kiselih namirnica. Odgovarajuća izbalansirana prehrana, uzimanje dovoljno tečnosti i umjerena fizička aktivnost imaju važnu ulogu za održavanje pH vrijednosti. 

Kisela hrana

Mliječni proizvodi: maslac, topljeni sir, sladoled, sojino i kravlje mlijeko, čokoladno mlijeko, tvrdi sirevi, sve vrste mesa, jaja, ribe i rakovi, iznutrice i mesne prerađevine, glazirane žitarice i njihovi proizvodi, lješnik, orah, brazilski orah, pistaći, bademovo, sezasmovo, suncokretovo ulje, ulje šafrana, previše svježeg voća i voćnih sokova, džem, žele, ušećereno voće, brusnica, rabarbara, višnja, bijeli šećer i sve namirnice koje ga sadrže, kukuruzni sirup, rogač, jaki začini, kvasac, čokolada, šećer, kakao, vanila, crni čaj, balzamsko sirće, kari, med, lijekovi, gazirana pića, kafa, duhan, vino i alkohol, mogu dovesti do nagomilavanja kiselina u krvi i samim tim izazivati mučnine i povraćanje. 

Bazna hrana: 

Proso, zob, divlja riža, cvekla, brokoli, kupus, šargarepa, celer, blitva, krastavci, maslačak, bijeli luk, zeleni grašak, kelj, zelena salata, gljive, luk, alge, đumbir, slatki krompir, luk vlasac, korijander, borovnica, breskva, limun, lubenica, nektarina, malina, mandarina, narandža, grejpfrut, dinja, kruška, jabuka, kupina, trešnja, kajsija, ribizle, grožđice, grožđe, jagode, bundevine sjemenke, mak, kesten, sezam, badem, klice, kokosovo ulje, morska so, miso pasta, tamari, morske alge, mineralna voda, umeboši šljive, cimet, melasa, zeleni čaj, jabukovo sirće, čaj od đumbira.  

Za održavanje balansa baza i kiselina u tijelu preporučuje se umjesto tri velika obroka uzimati nekoliko manjih, hranu dobro žvakati, najmanje 50 puta, unositi dovoljne količine zelenog lisnatog povrća uz svaki obrok, ne jesti kasno uveče, dovoljno se kretati na svježem zraku, održavati pozitivan stav i biti zahvalna za mogućnost koja vam je podarena da na svijet donesete divno biće.

Za portal svezabebe.ba piše,
Dr. mr. Ismeta Ćorić, savjetnica za prirodnu prehranu i učitelj makrobiotičkog kuhanja