Iz perspektive zdravlja, vrijeme koje provedemo u majčinoj utrobi i nekoliko mjeseci prije začeća su najkritičnija razdoblja našeg života. Jedan od svaka četiri para pati od nekog oblika neplodnosti. Za neke, to znači da imaju manje djece nego što žele, za većinu, to znači da ne mogu uopšte imati djecu. Pa čak i za parove koji su plodni, trudnoća  nije jednostavno pitanje.

Prosječna dužina vremena koja je potrebna da biste zatrudnili je šest mjeseci, iako osamnaest mjeseci nije neuobičajeno. Iako je dobro poznato da kod žena plodnost opada sa godinama, ista regresija se dešava i kod muškaraca. Šansa za začeće u roku od šest mjeseci opada za 2 posto za svaku godinu muškarca starijeg  od dvadeset i četiri godine, bez obzira na to koliko godina ima njegov partner. A ako je žena u tridesetim godinama, onda će potrajati dvostruko duže da zatrudni u odnosu na ženu u njenim dvadesetim godinama.

Ipak, uprkos svim statistikama, istraživanja su pokazala da ako su oba partnera dobrog zdravlja i imaju optimalne nivoe svih  hranjivih tvari, efekat njihove starosne dobi na njihove šanse za začeće i uspješnu trudnoću može biti smanjena. Plodnost i brzina začeća ovisi o mnogim faktorima, neki su psihološki, neki fizički i neki prehrambeni.

Postotak začeća je vrlo visok na godišnjim odmorima, jer se stres - jedan od glavnih uzroka neplodnosti, smanjuje. Znajući kako na vrijeme imati spolni odnos kako bi se poklopili sa ovulacijom (oslobađanje ženskog jajašca koje treba biti oplođeno spermom) uveliko povećava šanse za začeće. Također, vaša ishrana, a posebno vaš vitamiski i mineralni status će igrati ključnu ulogu.

Vitamini za plodnost

Muški partner je odgovoran za oko trećinu slučajeva neplodnosti. Obično test za neplodnost u muškarca uključuje broj spermatozoida - veći broj spermatozoida znači veću plodnost. Jedno istraživanje je pokazalo da je dodatni vitamin C povećao broj i pokretljivost spermatozoida. Isto tako, nedostatak vitamina E ili esencijalnih masnih kiselina, izaziva neplodnost u oba pola, jer uzrokuje oštećenja reproduktivnih tkiva.

Najbolji izgledi za zdravo potomstvo se postižu kada se oba partnera pripreme za trudnoću. Sazrijevanje spermatozoida traje 3 mjeseca, dok sazrijevanje ženskog jajašca traje mjesec dana. Ako tokom tih pre-konceptualnih mjeseci svaki partner ima optimalnu ishranu, smanjuje njegov ili njezin unos anti-hranjivih tvari, i održavaju  generalno zdravlje, šanse za zdravo začeće su visoke, pogotovo ako se par suzdržava od seksa tokom neplodne faze mjeseca.

Jedna od tri začeća se spontano pobaci tokom prva tri mjeseca trudnoće. Ovaj rizik se smanjuje kada su oba partnera optimalnog zdravlja. Čest uzrok pobačaja je nedostatak progesterona koji je potreban za održavanje trudnoće u prvim sedmicama trudnoće. To može biti posljedica estrogen dominacije.

Svaki par koji planira i IVF (gdje se žensko jajašce i sperma oplodi izvan ženskog tijela, a zatim impregnira u maternicu) treba da također radi na optimiziranju zdravlja. Dok IVF ima prosječan procenat uspjeha od 21,8 posto, holistički pristup - gdje oba partnera imaju optimalnu prehranu i riješavaju zdravstvene probleme - imaju procenat  uspjeha veći od 78 posto, prema podacima agencije Foresight koja se bavi prekonceptualnom njegom, koja je pratila 1076 parova kod kojih je 779 rezultiralo trudnoćom.

Od svih hranjivih tvari koji utječu na mušku plodnost, cink je možda najbolje istražen. Znakovi nedostatka cinka su kasno seksualno sazrijevanje, smanjeni spolni organi i neplodnost. Uz odgovarajuće dodatke cinka ti se problemi mogu ispraviti.

Dr. Carl Pfeiffer, direktor Princeton Biocentra, jedne od prvih istraživačkih grupa koje su identifikovale važnost cinka, također je utvrdio visok stepen impotencije i neplodnosti kod muških pacijenata koji pate od nedostatka cinka. 'Uz adekvatnu dozu vitamina B6 i cinka,' napisao je dr. Pfeiffer, 'seksualna sposobnost muškarca bi se trebala vratiti za jedan ili dva mjeseca'.

S obzirom na činjenicu da je prosječni unos prehrambenog cinka pola preporučene dnevne doze, efekat cinka na plodnost može biti vrlo značajan. Cink se nalazi u visokim koncentracijama u muškim polnim žlijezdama, te u samom spermatozoidu, gdje je potrebno da bi se stvorio vanjski sloj i rep spermatozoida.

Vitamini za zdravu trudnoću

Optimalna prehrana može značajno poboljšati vaše šanse da zdravu trudnoću. Čak i najmanji nedostaci tokom trudnoće mogu imati ozbiljne posljedice na zdravlje potomstva. Male nedostatke vitamina B1, B2 i B6, folne kiseline, cinka, željeza, kalcija i magnezija su povezane sa abnormalnostima nataliteta. Kao što su i višak  toksičnih metala, posebno olova, kadmija i bakra.

Nedostaci bilo kojeg vitamina i minerala uzrokovat će urođene mane, jer vitamini su po definiciji potrebni za održavanje normalnog rasta. Zdrava trudnoća će, naravno, ovisiti o većem unosu u odnosu na normalni unos svih ovih hranjivih tvari, jer opskrbljuje potrebe rastućeg fetusa, kao i vlastite zahtjevne potrebe trudnice. 

Spina Bifida

Čak 5 posto rođenih beba će pokazati neki razvojni defekat, od kojih mnogi utiču na središnji nervni sistem. Spina bifida, stanje u kojem se kičmena moždina ne razvija pravilno, snažno je povezana sa nedostatkom folne kiseline, a vjerovatno i ostalih hranjivih tvari u majčinoj ishrani.

Istraživanje na 23,000 žena utvrdilo je da one koje nadopunjuju svoju ishranu tokom prvih šest sedmica trudnoće imaju 75 posto umanjenu pojavu oštećenja neuralne cijevi u odnosu na one koje ga nisu konzumirale. Pojava ovog stanja je daleko veća kada majke imaju lošu ishranu tokom prva tri mjeseca trudnoće.

Budući da je optimalna dnevna količina folne kiseline 800mcg dnevno, dobra ishrana nam pruža 400mcg dnevno a dodatak od najmanje 400mcg dnevno se preporučuje ženama koje namjeravaju zatrudnjeti.

Za portal svezabebe.ba piše,
Nutricionista Amela Ivković O'Reilly

Član udruženja nutricionista Irske, Član udruženja nutricionista Velike Britanije, Član kraljevskog medicinskog udruženja Velike Britanije, Dip. NT, M.B.A.N.T M.N.T.O.I M.R.S.M