Jedan od najčešćih razloga posjete ljekaru predstavlja kašalj. Oko 80% djece dolazi na pregled pedijatru zbog upale disajnih puteva i propratnog kašlja. Upravo taj procenat govori o tome koliko je to javno-zdravstveni problem.

 

Kašalj je simptom odnosno odbrambeni refleks organizma koji se pojavljuje kada je potrebno izbaciti nepotrebne tvari iz dišnog sistema. Tokom djetinjstva, imunološki sistem se razvija postepeno i u potpunosti sazrijeva oko petnaeste godine djetetovog života.

U prvim mjesecima, kao i u prvim godinama života, smanjena je sposobnost odbrane organizma od infekcija virusima i bakterijama. Pri polasku u kolektivni boravak (jaslice, obdanište, igraona), dijete će više biti izloženo infekcijama (virusi, bakterije) što će dodatno oslabiti odbrambeni sistem.

Predškolsko dijete ima u prosjeku šest do deset akutnih upala disajnog sistema tokom jedne godine. Tek nakon 3. godine pohađanja vrtića, ta učestalost se smanjuje.

Prva reakcija na boravak u vrtićima je obično usporeno i dugotrajno curenje nosa a taj sekret se kasnije sliva niz ždrijelo što uzrokuje propratni kašalj. Takav kašalj se pojačava pri tjelesnim naporima. Sekret iz nosa je u početku bistar ali kasnije postaje gust, žućkast ili zelenkast. Djeca su uglavnom dobrog općeg stanja sa uobičajenim apetitom, urednim snom i bez temperature.

Kašalj je obično povezan sa bolestima disajnog sistema: prehladom, gripom, bronhitisom, laringitisom i upalom pluća. Nekad može biti znak i alergije ili prisustva stranog tijela u disajnom sistemu.

Uobičajena podjela kašlja

1. Suhi (neproduktivni) kašalj koji je  uglavnom intenzivan, naporan, praćen često zapušenim nosom ali i slivanjem sekreta iz nosa u ždrijelo gdje se nalaze receptori za kašalj koji su podraženi ovim sekretom. Uzroci ovog kašlja su uglavnom virusi, alergije, strano tijelo ili slično.

2. Zreli (produktivni) kašalj koji se javlja najčešće zbog upalnih procesa u donjim dišnim putovima. Ovim kašljem se nastoji izbaciti nakupljeni sekret u bronhijama. Djeca do pete godine gutaju nakupljeni sekret a tek poslije pete godine ga znaju ispljunuti.

Kako pomoći djetetu koje kašlje?

Kašalj uglavnom prolazi spontano ali ipak treba poduzeti neke osnovne mjere:

- davati djetetu da pije dovoljno tekućine,

- obezbijediti prohodnost nosa,

- vlažiti zrak u prostorijama,

- ne pušiti i izbjegavati zadimljene prostore,

- ne dovoditi dijete u doticaj sa bolesnima,

- često prati ruke kao i igračke koje dijete stavlja u usta.

Kako se liječi kašalj?

Osnovno pravilo je jeste liječiti uzrok a ne simptom. Međutim postoje situacije kada treba smiriti kašalj koji ometa san, svakodnevne aktivnosti djeteta i koji uzrokuje da dijete slabo jede i  stalno kašlje.

Najčešći uzročnici ove vrste kašlja su virusi ali uz dosta strpljenja i pomoći roditelja sa već navedenim mjerama i korištenjem tzv. simptomatskih lijekova za smirivanje kašlja, kašalj će se postepeno smiriti.

Kod vlažnog i zrelog kašlja treba liječiti uzrok kašlja uz pomoć lijekova za iskašljavanje. Preporučuje se uzimanje dosta tekućine (čajeva, supice, sokova) kako bi se dodatno razmekšao sekret i olakšalo iskašljavanje.

Ako bez obzira na poduzete mjere kašalj ne prestaje ili se pojavi temperatura, potrebno je odmah potražiti savjet i stručni pregled djetetovog pedijatra.

Za portal svezabebe.ba piše
Dr. Sakiba Imanić, dr. med., specijalista pedijatar