Ishrana igra značajnu ulogu u tome kako se osjećamo i ponašamo, a to se posebno odnosi na djecu. Pravilna ishrana može pomoći u teškoćama u ponašanju i povećanju koncetracije.  

1. Izbacite hranu s aditivima ili dodatkom šećera 

Šećer stvara neravnotežu u energiji koja može doprinijeti nestabilnom ponašanju i raspoloženju. Slatkiši, čokolada, kolači, keksi, žitarice koje koristimo za doručak, bezalkoholna pića, pudinzi i mnoge druge namjernice sadrže šećer u jednom od svojih mnogih oblika. Uvijek provjerite etikete, pazite na saharozu, glukozu, maltozu, dekstroza, šećerni sirup, zlatni sirup, kukuruzni sirup i melasu.

Također provjerite aditive - vještačke boje, sladila, konzervanse i arome mogu doprinjeti negativnom ponašanju, posebno narančasta boja tartrazin (E102), nalazi se u nekim naranđastim napitcima i slatkišima. Dakle, izbjegavajte davati svom djetetu prerađenu hranu i odlučiti se umjesto toga za prirodne i bez šećera alternative.  

2. Povećanje unosa povrća i voća i namjernica bogatim hranljivim materijama 

Bijeli hljeb, riža i tjestenina imaju umanjne hranljive materije, pa se odlučite umjesto njih za integralne vrste, koje su ujedno i ukusnije, a sadrže vlakna za podsticanje zdrave probave. Osigurajte da je njihova ishrana bogata svježim voćem i povrćem koji im daju  neophodne vitamine i minerale bitnih za izgradnju zdravlja dok su u dobi rasta. Neka djeca mogu biti nespremna da zamijene slatkiše za jabuku, ali ako držite svog stava čvrsto, potreba za slatkišima će se vremenom smanjiti.  

Koristite svoju maštu da svježe hranu učinite  uzbudljivijom – dajte im veličine zalogaja grickalice poput malih paradajza ili grožđa, jabuke ili banane pecite s grožđicama i služite u sosu od prirodnog jogurta, isjecite povrće u oblike koje je lako jesti uz domaće paštete od slanutka ili ribe, ili ih u obiliku pirea dodajte u umacima i supama.  

Za djecu koja su se navikla na ishranu koja se sastoji od prerađene hrane, kao što su pileći ili riblji fileti, pokušajte tranziciju ka zdravoj ishrani napraviti tako što će te im napraviti zdravu verziju istih u svojoj kuhinji sa najboljim sastojcima, a zatim postepeno uvesti više povrća u miks, npr. kolač od ribe i brokule itd. taj način će oni svoje nepce postepeno prilagoditi prirodnim ukusima.   

3. Povećajte nivo esencijalnih masti 

Neke masti, kao što su zasićena vrsta, naći ćete u mesnim prerađevinama i prženoj hrani, su loše za zdravlje ali druge su bitne i nedostatak može negativno uticati na ponašanje vašeg djeteta. Na primjer, mozak i nervni sistem treba dobro snabdijevanje ovih zdravih masti da funkcioniraju i da se razvijaju efikasno.

Kako bi  osigurali da vaše dijete dobije dovoljan nivo esencijalnih masti imate tri izbora: masnu ribu tri puta sedmično, odnosno, skuša, sardine, srdele, svježa nekonzervirana tunjevina (kod konzervirane sorte prirodno ulje je uništeno) zbog visoke doze teškog metala žive, tunejvinu jedite najviše jednom u 10 dana), velika supena kašika svježe samljevenih sjemenki posuti  na kašu za doručak ili posuti na supice  ili salate svaki dan, sjemenke tikve, suncokreta, suzama i lana i suplementi ribljeg ulja (koji sadrži omega 3 masne kiseline).    

4. Dodatak ishrani 

Teško je dobiti sve hranljive sastojke iz naše ishrane, stoga da biste bili sigurni vaše dijete ima optimalnu dozu minerala i vitamina, dopunite njihovu ishranu sa kvalitetnom dozom  dnevnog multivitamina i minerala za djecu. Većina male djece ne može progutati tablete i kapsule tako da će te im morati dati verziju za žvakanje ili tečna forma.  

5. Eliminišite alergene iz ishrane 

Ako sumnjate da je vaše dijete netolerantno na određenu hranu - na primjer, ako  loše reaguje nakon što pojede određenu vrstu hrane ili se čini da ima veliki potrebu  za određenom hranom, eliminišite  je iz ishrane i pratite reakciju vašeg djeteta.

Ako nakon dvije sedmice ne vidite razliku u ponašanju/simptomima, ponovo uvedite hranu na koju ste sumnjali  i gledajte da li se javlja reakcija. Ako ne, onda pokušajte sa drugom grupom hrane dok ne pronađete ono što ih muči (ili možda hrana ustvari nije problem).

Najčešći alergeni su pšenica, gluten (protein pronađen u pšenice i ječmu, raži i u manjoj mjeri zobi), mliječni proizvodi, jaja, agrumi, čaj, kafa, čokolada i soja.

Neke ideje za zdravu ishranu: 

- Doručak - zobena kaša, svježe voće, smoothie (voće pomiješano sa jogurtom bez dodatka šećera i sjemenkama), kuhano jaje sa integralnim hljebom, ražev tost sa sjeckanom bananom ili džem bez šećera i puter od badema. 

- Ručak - sendvič od integralnog hljeba sa ukusnim punjenjem (npr. tunjevina, jaja, sir, humus, salata), čorbice, omlet ili salate ako ste kod kuće.  

- Večera – svježa riba, meso, grah ili leća sa puno svježeg povrća, integralne špagete sa svježim sosom od paradajza, luka i tikvica i sirom, rižoto sa gljivama.  

Ako vaše dijete jede vrlo ograničen raspon povrća ponekad pomaže da ih povedete sa sobom na pijacu. Neka izaberu novo povrće koje bi željeli probati!  

Za zdrave grickalice - svježe voće (često pomaže da isjeckate voće na komadiće i oni će postepeno jesti a da ne primjete), integralni tost s maslacem od badema ili tahini, i sjemenke tikve, štapići mrkve sa humusom. 

Upozorenje: Ne smijete davati svom djetetu kikiriki, orahe, bademe ili sjemenke ako sumnjate da imaju alergiju.

Za portal svezabebe.ba piše,
Nutricionista Amela Ivković O'Reilly